Svrzina kuća predstavlja tipični primjer arhitekture iz XVIII i XIX stoljeća.  Kuću je sagradila ugledna sarajevska porodica Glođo, čiji je jedan od članova poznati kadija Munib ef. Glođo bio poznat po borbi za autonomiju Bosne u okviru Osmanskog carstva. Ostavši bez muških nasljednika, kuća porodičnim vezama prelazi u vlasništvo također ugledne porodice Svrzo.Kuća je podijeljena na „haremluk“ (ženski dio kuće) i „selamluk“ (muški i gostinjski dio kuće), „halvate“ (sobe u prizemlju i na spratu), „čardake“ ( istureni gornji dijelovi kuće sa pogledom), „magaze“ (drveni balkoni okrenuti prema dvorištu),  i „ćoškove“ (također istureni dijelovi kuće). U dvorištu se nalazi i ljetna kuća s „musandrama“ (ormar sa prostorom za posteljinu, banjicu i zidanu peć s toplom vodom) i „sećijama“, sve ograđeno visokim vanjskim zidovima, koji zaštićuju intimni porodični život od sokaka.

Posebno interesantan detalj je čekme dolat.To je smišljeni zidni polukružni dolaf,  okretanjem sofre u zidu hrana se dostavlja u selamluk na taj naćin ženski članovi porodice budu zaštićeni od muških pogleda.
Smatra se da je velika privilegija obići cijelu kuću, jer nekada, osim u njen muški i gostinjski dio, doslovce nije smjela kročiti noga nekoga ko nije njen stanar.